Prvo spominjanje Hrvatske je bilo kao vojvodine, u 7. stoljeću te nakon toga kao kraljevina. Od 12. stoljeća je zadržala neovisnost ali je bila pod susjednim silama – Mađarskom i Austrijo. Od 15.-17. stoljeća Hrvatska je bila poznata po borbi sa Otomanskim carstvom, koje je bilo zaustavljeno od daljnjeg osvajanja Europe upravo ovdje. Većinu 20. stoljeća Hrvatska je bila dio Jugoslavije, stekavši nezavisnost 1991. godine kada je i počeo neslavni rat.
Već od svojih početaka, u 7. stoljeću, Hrvatska je bila obilježena borbom i ratom. Kraljevina Hrvatska (925.1101.) je priznata kada su hrvatski kraljevi porazili mađarske i bugarske sile te tako proširili svoj utjecaj. Kraljevina Hrvatska je doživjela svoj vrhunac u 11. stoljeću, tijekom vladavine Petra Krešimira IV. i Dmitra Zvonimira. Nakon smrti hrvatskih kraljeva, zemlja se našla pod vladavinom Mađarske gdje je i ostala u personalnoj uniji do 1918. godine. Ovaj period hrvatske povijesti je također označen ratom sa Otomanskim carstvom, gdje su Hrvati uspjeli zaustaviti invaziju Uerope (15.-16. stoljeće). Kratko prije kraja Prvog svjetskog rata, Hrvatska je prekinula sve odnose sa Austro-Ugarskom i postala dio Kraljevine Slovenaca, Hrvata i Srba. Ovo je bio početak nove države koja će polako prerasti u Jugoslaviju zahvaljujući srpskim naporima. U vrijeme Drugog svjetskog rata, Hrvatska je bila nezavisna na papiru, ali je zapravo njome upravljao Hitler. Fašistička država je prestala postojati 1945. godine kada je komunistička Jugoslavija i osnovana, pod vladavinom Josipa Broza Tita.
U godini 1980., nakon Titove smrti, ekonomske, političe i religijske teškoće su snašle vlast koja je polako posustajala. Kriza u Kosovu 1986., dolazak Slobodana Miloševića na vlast u Srbiji je značio i negativne reakcije Hrvata i Slovenaca – političari obiju država su se bojali da će njegovi motivi prijetiti njihovoj autonomiji. U klimi promjena koja je zahvatila istočnu Europu 1980.-ih godina, komunistička hegemonija je bila izazvana (u isto vrijeme Miloševićeva vlada je postupno koncentrirala vlast u Srbiji i pozivala na slobodne izbore). U lipnju 1989. godine Hrvatska Demokratska Zajednica (HDZ) je osnovana pod vodstvom Franje Tuđmana, bivšeg borca u Titovim partizanima i generala JNA. U ovo vrijeme Jugoslavija je bila i dalje država u kojoj su srbi prevladavali te su manifestacije hrvatskog nacionalizma bile opase. Tek 13. prosinca 1989. godine, vladajući u Hrvatskoj su se složili da legaliziraju opoziciju političkih partija te su slobodni izbori održani 1990. godine.
23. siječnja 1990., na 14. kongresu, izglasan je prestanak srpske hegemonije i monopola političke moći, ali je istog dana Komunistička Partija prestala postojati kada je Slobodan Milošević blokirao sve protivničke reformističke prijedloge. 22. travnja i 7. svibnja 1990., prvi slobodni, višestranački izbori su se napokon održali. HDZ je pod vodstvom Franje Tuđmana dobio izbore zahvaljujući maloj prednosti nad Ivicom Račanom. Izbori su Tuđmanu omogućili formiranje neovisne vlade. Namjere HDZ-a su bile osiguravanje nezavisnosti za Hrvatsku, suprotno željama dijela Srba u republici te nacionalnim političarima u Beogradu. Ovakva polarizirana klima je eskalirata do potpunog odvajanja dviju nacija. 2. svibnja 1991., hrvatski parlament je glasao za održavanje referenduma o nezavisnosti. Ovaj dan je bio i početak rata koji se vodio do 1995. godine.
Nakon rata, stvari su se počele mijenjati. Hrvatska se polako primicala Europskoj Uniji te danas stoji na pragu iste. Ovo je označilo novo doba za Hrvatsku, koja je postala moderna europska država.
Art & Culture
Rim i Venecija su imali velik utjecaj na hrvatsku umjetnost i kulturu. više od tisuću godina utjecaja Venecije na obalne regije je i danas vidljivo. Venecija je bila prisutna u Istri, Kvarneru i Dalmaciji te je pomogla stvoriti jedinstvenu mediteransku kulturu manifestiranu u glazbi, jeziku, odjeći, kuhinji i sl.
Ono što hrvatsku kulturu čini drukčijom od drugih su ručno izrađene stvari, plesovi, nacionalna nošnja, glazba i kultura. Najvažniji ručni rad se može naći u pletenim stvarima. Mnogi radovi kao na slici se mogu vidjeti u obalnim i otočkim gradovima. Često se mogu vidjeti starije gospođe kako sjede ispred svojih domova te pletu i rade mala umjetnička djela. Takva djela se mogu pronaći i u nacionalnoj nošnji, koja se nosi u poznatim narodnim plesovima koji porijeklo vuku još od turskih ratova. Neki od ovih poznatih plesova su: Moreška (ples sa mačevima iz Dalmacije) i Kumpanija (borba praćena glazbom). Tipični glazbeni instrumenti koji se koriste su gajde, tamburica, kvala i sopila. Nacionalna nošnja koju možete vidjeti u ovim događajima se koristi samo tijekom blagdana i ceremonijalnih igara, posebno u turističkim destinacijama.
Zahvaljujući svome nasljeđu, Hrvatska ima veliku kolekciju umjetničkih djela iz rimskih vremena te neke od najbolje očuvanih spomenika na svijetu, kao Dioklecijanova palača ili Arena u Puli. Nasljeđe iz Srednjeg vijeka je također viljdivo, kao sv. Donat i katedrala sv. Stošije u Zadru, fantastični primjeri arhitekture tog vremena. Svjedoci Rensanse su katedrala sv. Jakova u Šibeniku, grad-tvrđava Karlovac i mnogi drugi!
Barokni grad Varaždin je jedno od najboljih odredišta u kopnenoj Hrvatskoj! Mnogi ga turisti posjećuju kako bi se divili arhitekturi i umjetnosti baroka. Neki od događaja koji možete vidjeti u Hrvatskoj su jedinstveni i teško im je naći slične u svijetu. Jedan od tih događaja je i Sinjska alka, konjičko natjecanje koje slavi pobjedu protiv Otomanske vlasti.
